Netom završeni popis stanovništva potakao nas je da istražimo literaturu o najranijim organiziranim popisima stanovništva na ovim prostorima, i članak koji je pred vama je rezultat tog istraživanja.
Autor članka, prof. dr. sc. Petar Korunić u mirovini je od 01.10.2009. godine. Bio je redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je Povijest Srednje i Jugoistočne Europe od 1790. do 1918. godine, te Europske regije hrvatske povijesti od 1790. do 1918. godine. Predavao je i na poslijediplomskim studijima na tom Odsjeku za povijest i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Proučavao je mnoge probleme iz hrvatske povijesti 19. stoljeća: hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske veze i odnose, fenomen ideja i ideologija, hrvatske nacionalne programe, više problema iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49. godine, fenomen nacije i etniciteta uopće, pojavu i izgradnju moderne hrvatske nacije, pojavu i razvoj moderne statistike u Hrvatskoj, povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji itd. O tome je napisao više knjiga i brojne radove u časopisima i zbornicima. (http://mudrac.ffzg.hr/~pkorunic/)
U članku se analizira period od kraja 18. stoljeća do polovine 19. stoljeća u kojem je na ovim prostorima vladala Habsburška monarhija. Kako se u sažetku teksta navodi: “Autor proučava etničku identifikaciju i etničke strukture stanovništva u 19. stoljeću u Habsburškoj monarhiji uopće i u hrvatskim pokrajinama napose. To istraživanje utemeljio je, prije svega, na izvorima koji sadrže statističke podatke o masovnoj etničkoj identifikaciji stanovništva, ……. ” Interesantno je vidjeti kako je u tim popisima rješavan problem narodnosti, vjerske identifikacije, odnos vjerskog i narodnog (nacionalnog), i općenito etnička identifikacija – jezična, kulturna, pokrajinska, vjerska. U članku se dovode u pitanje i neki stereotipi o rigidnom karakteru tadašnje države i dokazuje, citiramo, da je “Centrima političke i državne moći u Habsburškoj monarhiji bilo je stalo do stanja i razvoja etničke i nacionalne identifikacije naroda u toj državi, a time i do praćenja svih pojava kod tih naroda……”
I, na kraju kao rezultat, u članku je dat niz statističkih podataka o etničkoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva Monarhije koji uključuju i podatke o stanovništvu na područjima Hrvatske. Kao ilustraciju, uz ogradu autora (M. Lorković) o metodološkoj nepreciznosti podataka, navesti ćemo podatke da je 1840. godine u Hrvatskoj i Slavoniji živjelo ukupno 1.605.730 stanovnika, od kojih su 504.179 ili 31,4% bili Srbi.
Petar Korunic-Pocetak etnografske statistike u Habsburškoj monarhiji i Hrvatskoj