Na web stranici https://www.europeana.eu/ pronašli smo nekoliko napisa o Vrepcu koje prenosimo u originalu – iz ostavštine Većeslava Henneberga* (1889-1937).
………………………………………….
Kratki i jezgroviti opis Like i Krbave, dvije županije Kraljevine Hrvatske
Prijepis putopisnog izvještaja o životu i bogoslužju u ličkim naseljima. Autor je iz osoba iz crkvenih krugova, nije navedeno njegovo ime, godina pisanja, niti je li prijepis cjelovit. Pisan tintom na 9 stranica A2 formata, Opisuju se lički, gradovi, ceste, šume, rijeke, livade, ostatci starih naseobina, Tu su i podaci o stanovništvu, vjeroispovjesti, crkvama, služenju mise. U prijepisu se nalaze podatci vezani za područja sljedećih naseljenih ili opustjelih gradova: Perušić, Mušaluk, Budak, Belaj, Ribnik, Medak, Raduč, Ostrovica, Barlete, Vrebac, Mogorić, Skelbar, Vranić, Komić, Udbina, Pisać, Bunić, Plješivica, Novi, Pazarište, Kosinj, Otočac.
………………………………………….
*Ostavština Većeslava Henneberga (Zagreb, 22. III. 1889. – Zagreb, 5. IV. 1937.), kulturnog povjesničara, kustosa i konzervatora, čuva se u Ministarstvu kulture i medija. Ostavština je nastala tijekom prve četvrtine 20. stoljeća, a sadrži: neobjavljene rukopise, novinske članke, izvještaje s terena, planove i nacrte prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta, bilješke, iscrpne bibliografije te fotografije. Nabavljena je otkupom 1950. godine (fotografska dokumentacija) i 1987./ 88. godine (rukopisna dokumentacija, nacrti i dr.). Fotografski dio Ostavštine dostupan je javnosti je od 2016. godine na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija, a od 2023. godine i na portalu e – kultura https://ekultura.hr/item-sets/2996459/. Preostali dio Ostavštine čine rukopisi, članci, planovi, nacrti i dr. koji se odnose najvećim dijelom na povijest Like, zatim, manjim dijelom na Medvednicu, domaće i strane dvorce, te na bosanskohercegovački srednjovjekovni Soko grad. Najobimniji dio ostavštine vezan za područje Like obuhvaća oko 3000 dokumenata koji se odnose na 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta u cjelini pod nazivom Ličke gradine A – Z. Među dokumentacijom u ovoj cjelini nalazimo i ispitnu radnju V. Henneberga (kandidata srednjoškolskog učiteljstva) pod nazivom Jugozapadna hrvatska visočina u doba Hacqueta i Frasa, iz 1919. godine. Radnja daje sažeti prikaz političkih, povijesnih, geografskih i etnografskih podataka o ličkim naseljima i stanovništvu. Ostavština Većeslava Henneberga, kako ona pisana, tako i fotografska, vrijedan je povijesni izvor za proučavanje hrvatske kulturne baštine, ponajviše za područje Like, s početka 20. stoljeća. Zbog svoje nedvojbene kulturnopovijesne i stručne vrijednosti Ostavština je 2016. godine upisana u Registar kulturnih dobara – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z – 6700.
Izvor: https://ekultura.hr/
Pronašao: Miodrag Narančić; Pripremio: Željko Narančić