U Zagrebu je danas održan prosvjed nezadovoljnih građana u organizaciji Građanske inicijative „Gospić je naš dom“ zbog nerješavanja problema sa opasnim otpadom u Gospiću, kojim se željelo izvršiti pritisak na nadležne državne organe da hitno reagiraju u cilju sanacije.
Osim Ličana, prosvjedu su se odazvale i ekološke udruge iz raznih područja Hrvatske sa istim ili sličnim ekološkim problemima.
Građanska inicijativa “Gospić je naš dom”
Dio atmosfere na prosvjedu
Zahtjevi upućeni Vladi RH
Na prosvjedu su istaknuti slijedeći zahtjevi za Gospić:
- U roku od 20 dana Vlada treba javnosti predstaviti cjelokupni program sanacije s jasno određenim i obvezujućim rokovima
- U roku od tri mjeseca ukloniti 33.000 tona zakopanog otpada na području Gospića
- Gradsko komunalno odlagalište „Rakitovac“ uvrstiti u Plan gospodarenja otpadom
- Uspostaviti dugoročni i sveobuhvatni monitoring, uz angažiranje nezavisnih stručnjaka, koji bi izradili plan monitoringa i proveli nezavisnu procjenu rizika
Istaknuti su i zahtjevi za Hrvatsku:
- Uvesti kolektivnu zaštitu u Zakon o zaštiti okoliša
- Sve poznate „crne točke“ uvrstiti u Plan gospodarenja otpadom, uz jasno određene rokove sanacije i financijske okvire
- Odmah uvesti privremenu zabranu uvoza otpada, odnosno zabranu koja bi vrijedila do daljnjega
Inicijativa za Jadovu – što smo propustili?
Na ovim stranicama već smo pisali o ovoj Inicijativi u članku od 1.2.2026.g. – Kontroverze (?) oko zaštite toka rijeke Jadove i njenog porječja.
Inicijativu za zaštitu toka rijeke Jadove i njenog porječja, Upravni odbor Društva je odbio svojom Odlukom od 23.1.2026.g. (prilog: DRUŠTVO-Odluke).
U obrazloženju se navodi da „Rijeka Jadova i njen sliv već su uključeni u ekološku mrežu NATURA 2000“…“ te „da je poseban status ekološke mreže rijeke Jadove, kao i Ličkog polja koji trenutno postoji, sasvim dovoljan ako se poštuju propisi“ uz ostale formalne razloge koji ne dotiču suštinu problema.
U svjetlu današnjeg događaja, koji se svakako tiče i našeg područja, postavlja se pitanje dali se sa ovakvim stavom Upravni odbor pokušao formalno zakloniti i izbjeći društveni angažman i tako izbjeći da pokaže društvenu odgovornost (pa i hrabrost) iako čl. 9 Statuta jasno navodi da Udruga svoju svrhu i ciljeve ostvaruje i kroz „Doprinos obnovi i održivom razvoju vrebačkog prostora“.
Jer, niti Gospiću nije pomoglo što je, kao i vrebačko područje i sliv rijeke Jadove, uključen u ekološku mrežu NATURA 2000 iz čega proizlazi da postojanje formalnog propisa ne nosi i stvarnu zaštitu, uz pouku da brigu o vlastitom prostoru moramo voditi i sami, po poslovici „vjeruj, ali provjeravaj“..
Stoga se nameće pitanje – dali smo propustili da pravovremeno, i to još prije godinu dana, pokrenemo Inicijativu?
To je ono što smo zaista mogli učiniti ne prejudicirajući njen uspjeh.
Ako smo zakasnili, možda ipak nije prekasno!